U periodu od 16-17. aprila 2019. godine, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu (ILFE) organizovao je radionicu o okviru DANUBE INTERREG projekta Resilient forests as ecological corridors in the Mura-Drava-Danube Biosphere Reserve (REFOCuS). Radionica je okupila 30 učesnika iz pet zemalja (Slovenije, Hrvatske, Austrije, Mađarske i Srbije). Skup su otvorili Prof.dr Saša Orlović, direktor Instituta, i dr Marjana Westergren, koordinatorka projekta. Koordinatorka je naglasila da su šume u području rezervata biosphere Mura-Drava-Dunav (MDD) izložene višestrukim pritiscima, poput smanjenja površine usled promena namene zemljišta ili patogenih bolesti, te da je projekat REFOCUS jedan od načina kojima se nastoje pronaći odgovori na brojne izazove, da li osnivanjem banaka reproduktivnog materijala, davanjem preporuka gazdovanja, sagledavanjem mogućnosti za harmonizovanje procedura međunarodne razmene semenskog materijala ili harmonizacije sukobljenih interesa u okviru postojećeg zakonodavno-pravnog i društveno-političkog okvira. 

Prvi dan radionice bio je posvećen aspektima vezanim, kako za samo MDD pordručje, tako i za pomenuti zakonodavno-pravni i društveno-politički okvir u čijim granicama se, u pet zemalja učesnica projekta, proteže upravljanje i gazdovanje rezervatom. Iz prezentacija svake od pojedinačnih zemalja učesnici su se prvo detaljno upoznali sa konkretnim područjima MDD rezervata biosphere, koje u Srbiji, primera radi, zauzima 22 570 ha pod šumom, u Sloveniji 8 843 ha, a u Austriji oko 4 000 ha. Vlasništvo takođe varira, od putpuno javnog (država, crkva) u Srbiji, preko ujednačenog (50-50% u Mađarskoj), do situacije gde je 76% (Slovenije) do 80% (Austrija) u privatnom posedu. Učesnici su takođe mogli da steknu i vrlo jasnu sliku o zakonskim, planskim i ostalim dokumentima vezanim za MDD područje, regulativama vezanim za šumski reproduktivni material, kao i da uoče mnogobrojne sličnosti i razlike iz zaključne diskusije. Diskusiju su obogatili brojni učesnici iz prakse, kako šumarstva, tako i zaštite prirode; npr. predstavnici preduzeća za gazdovanje šumama (Hrvatske šume, Slovenački državni gozdovi, Vojvodinašume), Ministarstava nadležnih za šumarstvo (Slovenija, Srbija), institucija za zaštitu prirode (Slovenija, Srbija), privatnih šumovlasnika (Austrija), itd. 

Drugi dan radionice bio je fokusiran na identifikovanje aktera i njihovih interesa vezanih za MDD rezervat biosfere u svih pet država. Kroz produktivan grupni rad predstavnici nauke i prakse zemalja učesnica projekta zajedno su nastojali da identifikuju koji su to akteri od značaja za MDD područje, da procene njihove potencijalne interese i identifikuju moguće zone sukoba tih interesa. U svim zemljama se pokazalo da je MDD područje, raznovrsnošću svojih prirodnih karakteristika i namena, primer na kome se mogu analitički jasno sagledavati sukobi interesa šumarstva (proizvodnja drveta) i zaštite prirode u prvom redu, kako interno tj. sektorski (država kao upravljač), tako i međusektorski (akteri zainteresovani za korišćenje šuma u svrhe proizvodnje drveta sa jedne strane i akteri zainteresovani za korišćenje područja za zaštitu prirode, predela, za odmor, rekreaciju i pejsaž). Kasnija poseta Specijalnom Rezervatu Prirode na reci Dunav, u blizini Novog Sada, omogućila je učesnicima i direktan uvid u pomenute aspekte, a sunčano i toplo vreme su upotpunili prijatnu atmosferu prisutnu tokom radionice.      

 

Datum: 
2019 04 16