Ovim pitanjem bavi se aktuelni međunarodni projekat finansiran od strane Nemačke fondacije za nauku „DFG“. U saradnji sa Univerzitetom iz Getingena, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu će u periodu od 10/2021 – 09/2024 istraživati primere iz Srbije. Cilj istraživanja je pronaći empirijske primere i (teorijski) definisati faktore koji su omogućili uspešan transfer znanja u reformama šumarstva nakon 2000-te godine. 

 

Naziv projekta: Uloga nauke i faktori moći u reformama državnih organizacija u šumarstvu istočne Evrope
Finansiranje: Nemačka fondacija za nauku DFG (Deutsche Forschungsgemeinschaft)
Period: 01.10.2021 - 30.09.2024
Kordinator: Dr. Mirjana Zavođa (Stevanov), Univerzitet Getingen, Katedra za šumarsku politiku i politiku zaštite prirode, SR Nemačka 
Studije slučaja: Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Herzegovina (R. Srpska) i Severna Makedonija 
Projektni partner: Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu - ILFE (Dr. Saša Orlović, Dr. Srđan Stojnić)

 

Tranzicija i sistemske promene inicirale su dalekosežne reforme u šumarstvu većine istočno-evropskih zemalja. U tim reformama učestvovali su kako nacionalni, tako i međunarodni akteri (npr. FAO, Svetska banka, itd.). Predlozi njihovih rešenja za optimalan reformski model državnih organizacija u šumarstvu (javnih preduzeća i uprave u prvom redu) oslanjali su se na jedan ili više ključnih argumenata. U snabdevanju aktera ključnim argumentima nauka može biti presudni izvor, što se najjasnije vidi na primeru COVID-19 pandemije. Čelnici većine zemalja selektovali su informacije od virusologa, ugradili ih u svoje (naučno-bazirane) strategije za usporavanje toka pandemije i došlo je do promena na terenu. Bez ulaženja u opravdanost ili rezultate tih promena, na navedenom primeru se vrlo jasno može sagledati transfer znanja iz nauke u praksu (politiku): nauka i praksa (politika) funkcionišu nezavisno jedna od druge, pandemija primorava aktere iz prakse (političare) na delovanje, političarima je potreban ključni argument za strategiju borbe protiv pandemije, oni ga selektuju iz dostupnih izvora (u konkretnom primeru nauke, i to virusologije kao naučne grane), ugrađuju u svoju (naučno-baziranu) strategiju (borbe protiv pandemije) i aktivirajući raspoloživu moć (čelnika države) dolazi do realizacije strategija na terenu. Ovakav tok je međutim više izuzetak nego pravilo. Nauka i praksa se oduvek kreću svojim paralelnim tokovima i mesta ukrštanja (najčešće workshop-ovi, ali i bilateralni sastanci, tematski skupovi, itd.) omogućavaju međusobnu razmenu informacija nakon čega im se putevi najčešće opet razilaze. Ekstremne situacije, poput pandemije ili promene društveno-ekonomskog i političkog sistema (1990ih godina u zemljama istočne Evrope) mogu međutim dovesti do zajedničkog iznalaženja rešenja i naš projekat je fokusiran upravo na to – na ulogu naučno-baziranih rešenja u reformama državnih organizacija u šumarstvu nakon raspada Jugoslavije. Projekat kombinuje dva teorijski-bazirana modela - 3L model (za evaluaciju performansi državnih organizacija u šumarstvu) i RIU model (za sagledavanje transfera informacije iz nauke kroz integraciju do prakse) - kako bi sagledao (1) u kojoj meri su reforme pomenutih organizacija bile zasnovane na naučnim argumentima (drugim rečima, da li su i kako nova, naučna rešenja bila ugrađena u reformska rešenja domaćih ili međunarodnih aktera i u kojoj meri su ta rešenja (u potpunosti ili delimično) implementirana u praksi) i (2) kako je moć (nacionalnih i/ili međunarodnih) aktera uticala na to da se određena rešenja implementiraju ili blokiraju. Analiza se zasniva na empirijsko-analitičkom pristupu društvenih nauka i oslanja se na kvalitativnu studiju slučaja dopunjenu kvantitativnim elementima. 

Saradnja Katedre za šumarsku politiku iz Getingena (UGOE) i Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada (ILFE) usmerena je na pronalaženje primera uspešnog transfera znanja u reformama javnih šumarskih preduzeća u Srbiji u poslednje dve decenije.

 

Za više informacija: 

Dr. Srđan Stojnić (ILFE, srdjan.stojnic@uns.ac.rs)
Dr. Mirjana Zavođa (UGOE, mzavodj@gwdg.de)

 

 

Datum: 
2021 11 26